Od gubitnika do pobjednika

Naša poslovna javnost još uvijek teško priznaje mogućnost da velika tvrtka propadne. No takve se stvari događaju svuda oko nas i moguće je da će se događati sve češće. Svakodnevno stižu vijesti o poslovnim problemima nekad uglednih tvrtki.
Iako je prevencija kroz sustav kontrole najbolji način izbjegavanja krize ponekad je za prevenciju prekasno i ugrožen je sam opstanak tvrtke. Poslovno upravljanje u takvim slučajevima razlikuje se od upravljanja zdravom tvrtkom. Model procesa izlaska iz poslovne krize koji se bazira na teoretskim i praktičnim istraživanjima drugih autora, ali i provjerenim primjerima u praksi.
Unatoč svakodnevnim vijestima o krizi, stečajevima i likvidacijama poduzeća mnogi menadžeri ne znaju što učiniti kad poslovna kriza pokuca na vrata. Krizni menadžment istražuje uzroke i simptome poslovne krize i predstavlja proces te model izlaska iz nje. Svaka se faza procesa temelji na stranim izvorima i iskustvima autora te autentičnim primjerima iz hrvatske prakse. Izložene su studije slučajeva i njihova analiza u skladu s modelom.
krizni menadžment:
- kako se pripremiti i ublažiti razorne učinke poslovne krize;
- kako na vrijeme prepoznati prve simptome krize i spasiti kompaniju;
- što učiniti u svakoj fazi - od ranih znakova krize do izlaska iz nje.
Krizni menadžment pouzdano vas vodi na putu od gubitnika do pobjednika.

"Neki ljudi vide stvari kakvima jesu i pitaju se: zašto?
Mi sanjamo o stvarima kakve mogu biti i pitamo se: zašto ne?"  

                                                                    Robert Kennedy

5. međunarodna konferencija „Dani kriznog upravljanja"

 

  Konferencija Dani kriznog upravljanja (DKU) ulazi u svoju „petu godinu života“ jer će se 24. i 25. svibnja u Velikoj Gorici opet okupiti stručnjaci iz područja kriznog i sigurnosnog menadžmenta. Više informacija o ovom međunarodnom znanstveno-stručnom skupu Veleučilišta Velika Gorica otkrio nam je dr. Vlatko Cvrtila, predsjednik Programskog i Organizacijskog odbora DKU-a.

"Ove godine organiziramo 5. konferenciju i njezin smo rad posvetili skorom ulasku RH u Europsku uniju, ali i drugim pitanjima koja se pojavljuju u području kriznog upravljanja. Smatramo važnim otvoriti teme vezane uz Uniju jer će Hrvatska vrlo skoro djelovati u jednom puno širem prostoru u kojem postoje brojna iskustva u izgradnji sustava civilnog kriznog upravljanja. Ta pitanja nisu važna samo za Hrvatsku, već i za cijelu regiju", ističe Cvrtila. Za njega je ova Konferencija osobito važna i uspješna jer se na njoj ne raspravlja samo „teorijski“, već je ona susret istraživača i praktičara.

"Upravo nam je želja da i dalje nastavimo na tom tragu, jer svako istraživanje i znanstveni rad u području kriznog upravljanja trebali bi imati svoje implikacije na promjene u sustavu ili nekom njegovom dijelu, a sve u cilju izgradnje onih sposobnosti koje su nam potrebne za suvremene uvjete. Obilježja suvremenih kriza sve nas više upućuju prema izgradnji zajednice odgovora na krize, koja podrazumijeva aktivnosti mnogih aktera na različitim područjima", smatra Cvrtila i dodaje da će Konferencija okupiti aktere iz različitih zajednica, što je "dobar način za stvaranje".

Kriza kao prilika a ne kao prijetnja

 



Krizni menadžment je ključan za uspješan izlazak iz bilo koje krizne situacije u organizaciji. Svaka kriza ima svoje uzroke koje je potrebno identificirati i riješiti. Isto tako, svaka kriza ima veliki potencijal za novi uzlet organizacije, što treba prepoznati i iskoristiti.

I pojedinci i organizacije imaju na raspolaganju i vrijeme i resurse potrebne za upravljanje krizom, no često im nedostaju vještine i tehnike da bi se s teškoćama mogli uspješno nositi.

Neovisno radi li se o krizama uvjetovanim tehnološkim ili ljudskim greškama, sukobima među pojedincima ili grupama unutar organizacije, pogrešnim odlukama voditelja ili njihovim preferiranjem pogrešnih vrijednosti ili jednostavno glasinama koje se nekontrolirano šire poduzećem - spriječiti najgore je važnije nego ikad. Sposobnosti koje imamo i tehnike koje primjenjujemo identificiraju, procjenjuju i rješavaju ozbiljne situacije koje mogu ugroziti bilo vas kao osobu ili odjel, odnosno poduzeće u cjelini. I ne samo to - uspješno riješena kriza ima izrazit motivacijski učinak koji poduzeće može dovesti do postizanja izvanrednih rezultata!

 "Ciljajte na mjesec - čak i ako promašite,
   završit ćete među zvijezdama." 
                                              Les Brown

Krizni menadžment

Krizni managerski stil je način rada koji se primjenjuje kad se gospodarski subjekt nađe u krizi, tj. kad dolazi do kolapsa, kaosa i zastoja i kada je takav način upravljanja i potreban i moguć.
Uzroci kriza se često nalaze u okruženju same tvrtke, a to mogu biti: dezorganizacija posla, učestali sukobi i svađe između managera i pojedinih članova uprave, nestabilnost cijena, propuštene tržišne prilike, loša radna atmosfera, nedovoljna motiviranost zaposlenika, tržišni lomovi kao što je naftni šok/naftna kriza, nagli ili prenagli tehnološki razvoj kao što su: kompjutorizacija ili robotika, promjena potrošačkih navika koja je danas vrlo često uzrokovana promjenom ekološke svijesti, elementarne nepogode, epidemije poput kravljeg ludila, Sarsa ili ptičje gripe, političke krize, oružani sukobi i ratne agresije itd.

Postoji: kriza rasta i razvoja, kriza tržišnog položaja, kriza odgovornosti, kriza financijskog poslovanja i tome sl. No, bez obzira o kojoj se vrsti krize radi, pouzdano znamo da je svaka kriza vezana uz promjenu u gospodarskoj grani, promjenu tržišnog položaja, uz teške uvjete financiranja ili smanjenu proizvodnju.

Općenito se brojni analitičari slažu da je kriza najčešće rezultat – smanjene poduzetničke inicijative i inovativnosti kao i tržišne neprilagođenosti i managerske neosjetljivosti.
U takvim situacijama, management bi trebao reagirati već na prve simptome krize. Upravo po toj brzini reagiranja jedni će manageri biti bolji od drugih. Svako zakašnjavanje u reagiranju će samo povećati troškove i produžiti vrijeme izlaska iz krize s vrlo neizvjesnim rezultatima.

Vrijeme izlaska iz krize je u različitim strukama i gospodarskim subjektima različito, a može trajati od jedne do pet godina. No, svakako je velikim gospodarskim subjektima lakše, nego onima manjima.
Dakle, kriza zahtijeva jako brzo djelovanje, a zadaci kriznog managementa su osvježenje posla novim rukovodstvom, novom organizacijskom strukturom, novim proiz-vodnim programima i novim nastupom na tržištu.
Moguće mjere koje se u tom smislu mogu poduzimati su: promjene u upravljačkoj i voditeljskoj strukturi, promjene vlasničke strukture kroz dokapitalizaciju, ukidanje neprofitabilnih programa i proizvoda, promjene proizvodnih programa, promjene poslovnih cijena, promjene tržišnog nastupa, agresivna marketinška strategija, promjene u financijskom poslovanju kroz smanjenje i kontrolu troškova i sl.

U takvim situacijama poslovni se uspjeh najlakše i najčešće postiže kršenjem etičkih načela, ALI dobar manager će i u takvim uvjetima naći put do poslovnog uspjeha i bez moralnih kompromisa. U ovakvim situacijama uspijevaju oni koji razmišljaju da “Nije svako zlo, za zlo!” i koji poslovne neprilike pretvaraju u nove prilike i izazove. U kriznom managementu je najvažniji trenutak koji zovemo – reinžinjering, preokret, a time se misli na svjesnu i temeljitu promjenu ustroja i načina djelovanja jer tek promjena svijesti dovodi do fizičkih promjena.
Većina ljudi u krizi reagira sniženjem troškova i/ili pojačanim emocijama.

Sniženje troškova može biti i vrlo opasan poslovni potez. Većina tvrtki to pokušava postići otpuštanjem radnika pri čemu se ponekad izgube najbolji ljudi. Zbog toga je preporuka da već, ako je nužno smanjiti troškove, to pokušamo ostvariti prestruk-turiranjem svih troškova poslovanja do čega se dolazi smišljeno.
Pojačane emocije kao što su šok i strah često dovode do panike i gubitka sposobnosti prepoznavanja pravih rješenja koja vode iz krize u neko bolje stanje.

Prije nekoliko godina, uoči berbe grožđa, poslovođa proizvodnje u glasovitoj francuskoj vinariji panično nazove direktora: ”Glavni vinar-tehnolog nam odlazi u mirovinu.” Direktor smjesta shvati sve prijeteće štete, ali ostane smiren.

Glavni vinar je bio najvažnija osoba u tvrtki. Klasifikacija grožđa, način prešanja, proces vrenja … sve je ovisilo o njemu. Zamislivši se, šef uzvrati poslovođi: ”Što biste učinili da je vinar umro, a ne otišao u mirovinu?”
“Našli bismo nekog drugog.”
“Onda to učinite i sada.”, reče direktor.

I tako je ubrzo pronađen novi tehnolog koji je skrbio za tradiciju poznate vinarije još dugih petnaest godina.
U krizi se mora djelovati brzo, ali to ne znači da će se dobar manager ponašati stihijski jer nema nikakav plan. I u takvim uvjetima svaki poslovni potez mora biti isplaniran i strategijski i operativno što je sve skupa odlika samo vrhunskih managera.