nedjelja, 13. svibnja 2012.

Krizni menadžment

Krizni managerski stil je način rada koji se primjenjuje kad se gospodarski subjekt nađe u krizi, tj. kad dolazi do kolapsa, kaosa i zastoja i kada je takav način upravljanja i potreban i moguć.
Uzroci kriza se često nalaze u okruženju same tvrtke, a to mogu biti: dezorganizacija posla, učestali sukobi i svađe između managera i pojedinih članova uprave, nestabilnost cijena, propuštene tržišne prilike, loša radna atmosfera, nedovoljna motiviranost zaposlenika, tržišni lomovi kao što je naftni šok/naftna kriza, nagli ili prenagli tehnološki razvoj kao što su: kompjutorizacija ili robotika, promjena potrošačkih navika koja je danas vrlo često uzrokovana promjenom ekološke svijesti, elementarne nepogode, epidemije poput kravljeg ludila, Sarsa ili ptičje gripe, političke krize, oružani sukobi i ratne agresije itd.

Postoji: kriza rasta i razvoja, kriza tržišnog položaja, kriza odgovornosti, kriza financijskog poslovanja i tome sl. No, bez obzira o kojoj se vrsti krize radi, pouzdano znamo da je svaka kriza vezana uz promjenu u gospodarskoj grani, promjenu tržišnog položaja, uz teške uvjete financiranja ili smanjenu proizvodnju.

Općenito se brojni analitičari slažu da je kriza najčešće rezultat – smanjene poduzetničke inicijative i inovativnosti kao i tržišne neprilagođenosti i managerske neosjetljivosti.
U takvim situacijama, management bi trebao reagirati već na prve simptome krize. Upravo po toj brzini reagiranja jedni će manageri biti bolji od drugih. Svako zakašnjavanje u reagiranju će samo povećati troškove i produžiti vrijeme izlaska iz krize s vrlo neizvjesnim rezultatima.

Vrijeme izlaska iz krize je u različitim strukama i gospodarskim subjektima različito, a može trajati od jedne do pet godina. No, svakako je velikim gospodarskim subjektima lakše, nego onima manjima.
Dakle, kriza zahtijeva jako brzo djelovanje, a zadaci kriznog managementa su osvježenje posla novim rukovodstvom, novom organizacijskom strukturom, novim proiz-vodnim programima i novim nastupom na tržištu.
Moguće mjere koje se u tom smislu mogu poduzimati su: promjene u upravljačkoj i voditeljskoj strukturi, promjene vlasničke strukture kroz dokapitalizaciju, ukidanje neprofitabilnih programa i proizvoda, promjene proizvodnih programa, promjene poslovnih cijena, promjene tržišnog nastupa, agresivna marketinška strategija, promjene u financijskom poslovanju kroz smanjenje i kontrolu troškova i sl.

U takvim situacijama poslovni se uspjeh najlakše i najčešće postiže kršenjem etičkih načela, ALI dobar manager će i u takvim uvjetima naći put do poslovnog uspjeha i bez moralnih kompromisa. U ovakvim situacijama uspijevaju oni koji razmišljaju da “Nije svako zlo, za zlo!” i koji poslovne neprilike pretvaraju u nove prilike i izazove. U kriznom managementu je najvažniji trenutak koji zovemo – reinžinjering, preokret, a time se misli na svjesnu i temeljitu promjenu ustroja i načina djelovanja jer tek promjena svijesti dovodi do fizičkih promjena.
Većina ljudi u krizi reagira sniženjem troškova i/ili pojačanim emocijama.

Sniženje troškova može biti i vrlo opasan poslovni potez. Većina tvrtki to pokušava postići otpuštanjem radnika pri čemu se ponekad izgube najbolji ljudi. Zbog toga je preporuka da već, ako je nužno smanjiti troškove, to pokušamo ostvariti prestruk-turiranjem svih troškova poslovanja do čega se dolazi smišljeno.
Pojačane emocije kao što su šok i strah često dovode do panike i gubitka sposobnosti prepoznavanja pravih rješenja koja vode iz krize u neko bolje stanje.

Prije nekoliko godina, uoči berbe grožđa, poslovođa proizvodnje u glasovitoj francuskoj vinariji panično nazove direktora: ”Glavni vinar-tehnolog nam odlazi u mirovinu.” Direktor smjesta shvati sve prijeteće štete, ali ostane smiren.

Glavni vinar je bio najvažnija osoba u tvrtki. Klasifikacija grožđa, način prešanja, proces vrenja … sve je ovisilo o njemu. Zamislivši se, šef uzvrati poslovođi: ”Što biste učinili da je vinar umro, a ne otišao u mirovinu?”
“Našli bismo nekog drugog.”
“Onda to učinite i sada.”, reče direktor.

I tako je ubrzo pronađen novi tehnolog koji je skrbio za tradiciju poznate vinarije još dugih petnaest godina.
U krizi se mora djelovati brzo, ali to ne znači da će se dobar manager ponašati stihijski jer nema nikakav plan. I u takvim uvjetima svaki poslovni potez mora biti isplaniran i strategijski i operativno što je sve skupa odlika samo vrhunskih managera.

1 komentar: